Boris Buden: Hrvatska kupuje tenkove dok nestaje. Već danas gledamo posljednju generaciju Hrvata

Buden, koji posljednjih desetljeća djeluje u međunarodnoj akademskoj zajednici, ali u analizama redovito tematizira razvoj postjugoslavenskih društava, ističe da se Hrvatska nalazi u dubokoj demografskoj i političkoj krizi koju političke elite sustavno zanemaruju.

Govoreći o globalnim odnosima moći, Buden uspoređuje Sjedinjene Države, Kinu, Rusiju i Europu, naglašavajući da se Zapad ponovno naoružava, dok golema neravnoteža moći ostaje nepromijenjena. U tom kontekstu Hrvatska, kaže, bez rasprave slijedi europske trendove.

"Amerika ima bilijun i pol dolara godišnjeg vojnog budžeta. A u principu joj vojska ni ne treba. Europa se naoružava, i Hrvatska je spremno prihvatila taj proces", rekao je Buden gostujući u emisiji Izvan okvira.

Njegove kritike odjekuju tim snažnije jer dolaze od intelektualca koji dobro poznaje hrvatsku društvenu stvarnost i širi geopolitički okvir. Buden naglašava da Hrvatska kupuje gotovo pedeset tenkova Leopard, po cijeni koja doseže i do 30 milijuna eura po komadu. Prema njemu, to otvara pitanje prioriteta u maloj državi koja se već desetljećima suočava s iseljavanjem, starenjem stanovništva i zapuštenom infrastrukturom.

"Za jedan tenk moglo bi se izgraditi 800 potpuno novih vrtićkih mjesta po njemačkim standardima", rekao je, dodavši da bi se za ukupnu cijenu svih tenkova mogli izgraditi vrtići za svu novorođenu djecu u Hrvatskoj u jednoj godini, te svakom novom bračnom paru isplatiti 50.000 eura kao poticaj za početak života.

Buden naglašava vezu između obrambene potrošnje i demografskog sloma. "Kupujemo tenkove koji u Ukrajini ničemu ne služe", rekao je, ističući da suvremeni ratovi pokazuju kako tenkovi imaju ograničenu vojnu vrijednost. "Ti tenkovi u Ukrajini nemaju nikakvu ulogu. Ne izvode se iz skloništa jer bi odmah bili uništeni", kazao je.

Buden, koji je od 1990-ih kritički pratio političke transformacije u Hrvatskoj, upozorava da se država približila demografskoj točki bez povratka. "U drugoj polovici stoljeća 60 posto Hrvata bit će starije od 65 godina. Političke elite nemaju viziju za sljedeće dvije generacije", rekao je.

U Hrvatskoj, kaže, demografske politike uglavnom ostaju deklarativne, dok ključni problemi ostaju neadresirani. "Ova djeca koja se sada rađaju, to su zadnje Hrvatice i Hrvati, posljednja generacija. Neće ih biti više", smatra on.

Boris Buden (Garešnica, 1958.) hrvatski je filozof, esejist i kulturni teoretičar koji je početkom 1990-ih postao jedno od ključnih imena domaće kritičke scene kao urednik zagrebačkog časopisa Arkzin, medija antiratnog i alternativnog pokreta. Iako danas živi i radi u inozemstvu, njegova intelektualna formacija, rani radovi te dugogodišnje bavljenje tranzicijom i postjugoslavenskim prostorom čine njegove analize posebno relevantnima za jugoistočnu Europu, čiju stvarnost dobro poznaje i o kojoj i dalje govori kao kritički i angažirani autor.

PROČITAJTE JOŠ